Globalna ekonomska kriza teže je pogodila razvijene zemlje nego zemlje u razvoju, ali bi i bez nje, imajući u vidu trendove u vodećim svetskim ekonomijama u poslednje više nego dve decenije, došlo do snažnih tektonskih promena. Naime, zahvaljujući visokim stopama rasta zemalja u razvoju (ZUR), posebno Kine (i Indije) ove zemlje čine sve veći deo globalnog GDP-a.
Ova promena, naravno, nije bezazlena jer globalni uticaj država u svetu, pre svega, zavisi od njihove vojne i ekonomske moći. Jedan od najvećih istoričara današnjice, Pol Kenedi, u svom epohalnom delu: ‘’Uspon i pad velikih sila’’ pokazuje da je ekonomska snaga ključni činilac snage imperija kroz istoriju. Prvi svetski rat obično se uzima kao prekretnica u gubljenju uticaja Evrope na globalnoj pozornici; međutim istina je nešto drugačija, SAD bi ekonomski pretekle zbirno vodeće zapadnoevropske sile već u prvoj polovini dvadesetih i da nije bilo rata 1914-18. (već oko 1875 GDP SAD dostigao je GDP Britanije).
Ako pogledamo tabelu 1. jasno se uviđa opadanje udela u globalnom GDP zemalja ‘’zapada’’ (sa Japanom) i snažno uzdizanje nekoliko ZUR. Već ove godine Kina će prestići Japan i postati druga ekonomija sveta (kada je u pitanju GDP po kupovnoj moći Kina je već nekoliko godina druga ekonomija sveta, i Japan je već više nego dvostruko ‘’slabiji’’ od Kine, koja je tek 2008 prešla polovinu GDP PPP Sjedinjenih američkih država). Njene brze stope rasta učiniće da ona čini sve veći deo globalnog ‘’kolača’’ u narednim godinama. Uspon, ali znatno skromniji, beležiće i Indija, Brazil i Rusija (koje zajedno sa Kinom čini tzv. BRIK) i udeo BRIK-a u globalnoj ekonomiji za četiri godine približiće se petinskom u nominalnim cenama.
Tabela 1
Udeli i projekcije udela u globalnom GDP 1989, 2008, 2009, 2010. i 2014. osam vodećih ekonomija sveta (izračunato na osnovu nominalnog GDP u dolarima)
http://www.nationmaster.com/graph/eco_gdp-economy-gdp&date=1989
International Monetary Fund, World Economic Outlook Database, October 2009: Nominal GDP list of countries. Data for the year 2008.
International Monetary Fund, World Economic Outlook Database of October 2009, for countries, for World and European Union
Ako uzmemo u obzir alternativni pokazatelj: GDP po kupovnoj moći (GDP PPP) pokazuje se da ZUR znatno bolje stoje. Naime, udeli u globalnom GDP za 2008. pokazuju znatno veće učešće ZUR i manji udeo razvijenih zemalja, usled znatno nižih cena u ZUR (tabela 2).
Tabela 2.
Udeo u nominalnom globalnom GDP i globalnom GDP po kupovnoj moći 2008.
International Monetary Fund, World Economic Outlook Database, Data for 2008.
International Monetary Fund, World Economic Outlook Database, October 2009: Nominal GDP list of countries. Data for the year 2008.
Ako pogledamo tabelu 3, odnosno projekcije za naredne četiri decenije, vidimo da Kina sustiže SAD krajem dvadesetih godina 21. veka, da bi je narednih decenija ostavila daleko iza sebe. U pedesetim godinama 21. veka razlika u udelu u svetskoj ekonomiji biće dvostruka u korist Kine, slično kao što će 2015. biti razlika u korist SAD. Kada je u pitanju GDP PPP Kina će znatno ranije prestići SAD, ali ako se uzmu u obzir nominalni GDP po stanovniku, SAD će i polovinom 21. veka biti u velikoj prednosti, verovatno će odnos biti oko dva prema jedan, dok će po GDP po kupovnoj moći po stanovniku SAD biti u manjoj prednosti.
International Monetary Fund, World Economic Outlook Database of October 2009, for countries, for World and European Union
Napomena: GDP Indonezije 2050: 7,010,000 miliona dolara.