Mišljenja: Država i javne finansije



27.05.2010.

Formula za obračun penzija – procenat od isplaćenog fonda zarada


Objavljeno 4.2.2010.

Autor: Miroslav Zdravković

Srbi su jedan od najstarijih naroda na svetu. Ekonomska bezperspektivnost smanjuje broj rođene dece van Beograda i Novog Sada, a sela su najviše pogođena padom broja rođene dece.

Kratkoročni vremenski rok političarima koji gledaju kako da opstanu na vlasti, ili da na nju dođu, utiče na neracionalna rešenja u vezi sa neophodnom reformom penzionog sistema. A najveći broj izašlih na izbore su penzioneri. Znatno veći od procentualnog udela u punoletnom stanovništvu.

Narednih nedelja usvojiće se rešenje kakvo se predlaže o povećavanju starosne granice za odlazak u penziju. Kao «reforma» penzionog sistema kako bi se u dugom roku rešavao problem neodrživog finansiranja fonda PIO. Mogli su makar da ženama umanje za rođenu decu kako bi i mi imali ikakvu politiku za borbu protiv bele kuge.

Osim penzionera imamo i zaposlene i nezaposlene kao punoletno stanovništvo. Osobe koje bi da radom dođu do prihoda. Puna zaposlenost aktivnog stanovništva, tačnije dostizanje neke prirodne stope nezaposlenosti od 5%, trebalo bi da bude osnovni cilj vlasti u pogledu vođenja ekonomske politike. Slepilo kratkoročnog opstanka na vlasti to ne vidi niti želi da vidi.

Broj zaposlenih u Srbiji smanjen je za oko 120 hiljada od kraja 2008. do kraja 2009. godine. Procenjujem pad sa 1.968 hiljada na 1.848 hiljada zaposlenih. Broj penzionera, ne računajući vojne, povećan je sa 1.582 na 1602 hiljade. Sa 1,24 na 1,15 zaposlena na jednog penzionera.

Fond isplaćenih zarada je tokom prošle godine stagnirao dok je fond isplaćenih penzija uvećan za rast broja penzionera (i za razliku između rastućih vrednosti tokom 2008. zbog povećanja penzija u februaru i maju te godine). Udeo fonda penzija u fondu zarada povećan je sa 47% pre povećanja penzija u novembru 2008. godine na tadašnjih 52% a sada 53% fonda isplaćenih zarada.

Pošto doprinosi za penziono osiguranje ne prate dinamiku penzija udeo budžeta Republike Srbije u dopuni fonda PIO je sa trećine povećan na gotovo polovinu ukupnih izdataka za penzije.

I odavde proističe moj predlog za promenu obračuna penzija. Umesto procentualnog udela u prosečnoj zaradi, koja raste zbog otpuštanja radnika sa najnižim zaradama, procentualni udeo u fondu isplaćenih zarada. Recimo, sadašnjih 53% da ne ispadne da se zalažem za njihovo smanjivanje.

Mesečna promena penzija u skladu sa promenom fonda isplaćenih zarada odgovarala bi pojmu «socijalne pravde». A osnovni fokus političarima bi se preusmerio ka rastu broja zaposlenih kako bi bilo moguće povećati penzije, ali i druge socijalne izdatke. Tako bi i krenuli ka osnovnom ekonomskom cilju države – punoj zaposlenosti.

 

Dodaj komentar

Dodaj komentar

This is a captcha-picture. It is used to prevent mass-access by robots. (see: www.captcha.net)
Unesite kod sa slike:
Vaše ime(*):
Elektronska pošta:
(neće biti objavljena na sajtu)
Komentar(*):
 

Pogledajte postojeće komentare

Pregled postojećih komentara

27. 05. 2010. u 18:31
Autor: Darko

Ako se usvoji ono sto je predlozeno u vezi penzija ,postavlja se pitanje sta je tu reforma ?

Ili ja imam pogresno tumacenje pojma reforme ili neko obicno stelovanje zeli da prikaze reformom.
Cim se kriza produbi ljustur te nove reforme ce se raspasti jer je neodrziv.

Mi inace bolujemo od bolesti koja se zove kratak pamet za jednokratnu upotrebu.
Ostaje samo mogucnost da ce paralelno sa ovom kvazi reformom ici neki socijalni paket ali to je opet dugorocno neodrzivo.

27. 05. 2010. u 16:54
Autor: Srdjan

Prva liga je gos'n Miletov komentar. U tom svetlu jedinu nadu koju sam video na medijskoj mapi je onj clanak Milice Bisic, ona zaista zna kako stvari valja postaviti.

Nije drzva tu kako bi mi njoj sluzili vec ona nama! I to onima koji bi hteli ili jesu poreski obveznici.

Kako se zove usluga koja se ne odbija a nije porez? Reketiranje. To je za firmarine, jkp i ostale mastarije pereverznog uma lokala koje su nastale kao posledica bahatog odnosa centrale (rep izvrsne vlasti) prema lokalnim vlastima.

27. 05. 2010. u 15:54
Autor: Miroslav Zdravkovic

Marko

registrovana i anketa se razlikuju jer anketa ukljucuje u zaposlene i pola miliona poljoprivrednika.

Mile

od 18h je komentar na tvoju muku oko placanja doprinosa. Ne i na korupciju. Drugom prilikom.

27. 05. 2010. u 13:32
Autor: Mile

Hocu da kazem da je veci problem sto ce 2/3 saobracaja da uzme pare od vozaca, nego sva siva zona. Onaj sto je oprao kola i uzeo kes je time obezbedio sebi da jede i da ne bude drugome na grbaci, ali policajac je vec debelo narodu na grbaci, pa mu je to malo, nego jos i uzima mito. Nije siva zovan taj sto pere kola, siva zona je podmitljivi policajac.

27. 05. 2010. u 13:21
Autor: Mile

Ne znam otkuda stalna potreba da se prica o zaposlenima na crno, sivoj zoni itd. I uvek se dodje do dve vrste zakljucaka - jedni predlazu da drzava rigorozno kaznjava, a drugi da ta ista drzava treba da da stimulanse da bi neko presao iz sive zone u belu. Naravano, oba zakljucka su potpuno pogresna i ukazuju na to da ljudi koji o tome pricaju nedovoljno poznaju realni sektor. U tom tzv. sivom sektoru postoji ogroman dijapazon usluga koje se prakticno stoprocentno rade na crno, to su sve vrste majstorskih usluga, kojim se bave ljudi koje ne zanima bilo kakva veza sa drzavom, bilo kakvo vodjenje knjiga. Te usluge se u manjem ili vecem obimu u celom svetu rade na crno, jer je to profil ljudi koji nece da se bakce sa papirima i to je prakticno stil zivota. Da su hteli da se bave papirima ti ljudi bi isli "ko sav normalan svet" pa radili u nekoj kancelariji. Druga vrsta ljudi, daleko malobrojnija radi na crno, a trebalo bi da rade na belo iz prostog razloga - ova je drzava skupa. Evo matematike. Ako neki proizvod prodas za 100 dinara, platis pdv i ostaje ti 80 dinara. Da bi legalno podigao tih 80 dinara moras da platis poreza i doprinosa 72 posto, sto ce reci da ti od tih 80 dinara ostaje manje od 50, dakle manje od pola. Ako na to dodas pljackaske provizije banaka, "industrijsku struju" koja je duplo skuplja nego kada radis kod kuce, firmarine, komunalne usluge koje su takodje 2-3 puta skuplje za preduzeca, pa telefone (i oni su do skora bili duplo skuplji za firme, nisam pratio kako je danas), pa mesecno placanje Telekomu za fiskalnu kasu, pa redovno godisnje servisiranje kase... Mogu da nabrajam ovako do sutra. Sve u svemu, od tih 100 dinara onome ko je to proizveo i prodao ne ostane ni 20-30 dinara. Ako pri tom ima i zaposlene, onda mu skoro nece nista ostati, prakticno se zivi od danas do sutra. Ko moze da opstane u ovakvom sistemu? Samo oni koji rade sa drzavom i njenim sluzbenicima u talu (dakle cista korupcija), pa onda mogu taj isti proizvod, uz pristojan procenat, da prodaju drzavi za 150 dinara i onda ostvare odlican "profit". Svi koji se bave nekim radom u ovoj drzavi ovo savrseno dobro znaju, osim sluzbenika koji zive u svom imaginarnom svetu i koje jedino sto interesuje je gde ca da uzmu kredit i idu na letovanje. Naravno, postoji procenat privrednika koji normalno rade, ali je njih toliko malo i toliko im je danas tesko, da ih jednostavno treba tretirati kao statisticku gresku.
Ovde se iz korena mora sve promeniti, okrenuti naglavacke. Ovde treba da se pitaju i odlucuju upravo oni koji placaju porez, kao svugde u svetu, pa tek posle nekog perioda da ocekujemo pozitivnije rezultate. Sve dok bude fakticka situacija da je drzavni aparat neprijateljski i pljackaski raspolozen prema realnom sektoru, tonucemo dublje. A uvek ima dublje. I ja sam kao mlad studen pricao o stimulansima, ekonomiji, produktivnosti... A onda sam, jednog dana poceo da radim i upoznao realan sektor. Kakve sam zablude imao o ovoj drzavi i koliko mi je trebalo da ih u potpunosti razbijem. Skoro svi privrednici u zemlji ovu vlast dozivljavaju kao serifa iz Notingema, koji sprovodi strahovladu i povremeno pljacka po Servudu. Robin Hud se jos nije pojavio.

27. 05. 2010. u 11:54
Autor: Marko

Slažem se sa konstatacijom da je nezaposlenost veliki problem u Srbiji, ako ne i problem broj 1. Međutim s druge strane veliki broj otpuštenih pridružuje se "ko kako ume i zna" kontigentu tzv. sivih, odnosno zaposlenih u neformalnoj zoni, tj onih koji u državnu kasu neuplaćaju poreze i doprinose. Smatram s toga da država treba da pruži određene stimulanse kako bi podstakla uključivanje ove vrste zaposlenih u formalne tokove. O obimu ovog problema govori razlika između registrovane stope nezaposlenosti (koja obuhvata zaposlene koji plaćaju poreze i doprinose, doduše podatak se objavljuje bez vojske i policije) i s druge strane anketne stope nezaposlenosti koja je za oko 11 procentnih poena niža.

27. 05. 2010. u 11:14
Autor: Darko

Ostajem na stanovistu da je trebalo smanjiti starosnu granicu za odlazak u penziju .I za muskarce i za zene.

Nece dugo proci a shvatice se koliko je to "moglo" da bude korisno za Srbiju.

Specifican trenutak u regionu kao i u Srbiji a uzevsi u obzir finansije i trziste rada moglo je da takvom bum -reformom ucini nesto za buducnost.

Ovako i dalje se jede tudja buducnost.

To sto isto rade i SAD i skoro pa sve drzave u EU ne znaci i da su u pravu.
Oni samo produzavaju agoniju nerealnog standarda a Srbija je trebalo tek da ga gradi.
Mator konj nece ni da vuce ni da nosi ali zato ima iskustva dovoljno da prezivi..??

Ekonomska teorija nije sveto pismo .