Mišljenja: Realni sektor



08.02.2010.

Broj stanovnika i industrijskih radnika u 1981. i 2008 (2009) godini



Autor: Miroslav Zdravković

Interesovao me je odnos broja stanovnika i broja radnika u industriji i rudarstvu po opštinama kako bih potvrdio intuitivnu hipotezu da broj stanovnika raste ili se smanjuje u skladu sa brojem proizvodnih radnih mesta.

Prilažem podatke po okruzima i opštinama. Hipotezu nisam potvrdio jer postoji pozitivna, ali veoma slaba veza između upoređenih podataka (0,15-0,2). To znači da su kretanja stanovništva odredili drugi faktori poput:

- Migracije Srba sa Kosova i Metohije u Centralnu Srbiju, nezavisno od ekonomskih kretanja u njoj;
- Rast broja administrativnih i uslužnih radnih mesta u većim gradovima i različita dinamika u manjim opštinama;
- Priliv izbeglica i njihovo sticanje državljanstva Srbije u prethodnih 18 godina (koncentrisano u Vojvodini, Novom Sadu i mnogo manje u Centralnoj Srbiji);

Iz tabele o kretanju broja stanovnika i industrijskih radnika po okruzima vidi se da su rast broja stanovnika, pri ukupnom smanjivanju za 4,9%, imali Novi Sad, Beograd, Sremski i Raški okrug. Broj industrijskih radnika smanjen je za 48%, pri čemu su najveće smanjenje imali Jablanički (69,4%), Toplički (66,7%) i Zaječarski (65,4%) okrug. Pošto su ovo i najsiromašniji okruzi očigledno je da je oporavak nakon 2000. godine baziran na rastu uslužnog sektora povećao regionalne razlike u nivou razvijenosti. Najmanji pad broja industrijskih radnika imao je Braničevski okrug (10,3%) koje je istovremeno bio i okrug sa najvećim relativnim smanjenjem broja stanovnika.
 

Treću tabelu dodajem zbog (ne)mogućnosti istraživanja promena u produktivnosti rada u prerađivačkoj industriji po opštinama.

Kada bi imali izračunati društveni proizvod po opštinama u 2008. godini došli bi smo do interesantnih podataka o kretanju produktivnosti. Pri padu ukupne produktivnosti za 8% u 2008. u odnosu na 1981. godinu (usled sporijeg smanjivanja broja zaposlenih u odnosu na pad proizvodnje) imali bi smo opštine u rasponu od pada produktivnosti od 80% do njegovog povećanja 2 ili 3 puta. U zavisnosti od preduzeća koja u njima rade.


U periodu posmatranja 29 opština imalo je rast broja stanovnika, u tome 8 Beogradskih. Broj industrijskih radnika povećan je u 18 opština. U 69 opština broj industrijskih radnika je više nego prepolovljen dok je u 9 smanjen za više od tri četvrtine.

Dok sam ukucavao podatke iz 1981. godine neprestano mi je kroz glavu prolazila definicija “Srbija izvan AP”. Nisam rođen “u” već “izvan” nečega.

 

 

 

 

 

Dodaj komentar

Dodaj komentar

This is a captcha-picture. It is used to prevent mass-access by robots. (see: www.captcha.net)
Unesite kod sa slike:
Vaše ime(*):
Elektronska pošta:
(neće biti objavljena na sajtu)
Komentar(*):
 

Pogledajte postojeće komentare

Pregled postojećih komentara

08. 02. 2010. u 23:10
Autor: Mile

Meni su ovi podaci poznati jos od 2000-e. Ove podatke nece niko da cuje, tako da ih je dzaba i objavljivati. Svaki sindikat u Srbiji i svaka privredna komora imaju ove podatke, cak se i vrlo cesto oni iznose u javnost, ali je problem sto je ovom zatupastom narodu objavljeno da je to u redu, da tako treba, a i to se uklopilo u svesrpsko mastanje za drzavnom kancelarijom. Koga briga sto nemamo privredu. Zivecemo od javnih preduzeca, turizma i usluga. I presipanje iz supljeg u prazno mu dodje neka usluga.... Pod uslovom da ima neko da plati. A placaju sljakeri i dalje. Sve manje, doduse, ali jos uvek ima da se strmne. Jedino je pravo pitanje u Srbiji koliko ce jos ova nakaza od drustva da traje.

08. 02. 2010. u 17:24
Autor: Tomislav

Hvala Miroslave

08. 02. 2010. u 16:02
Autor: Miroslav Zdravkovic

Tomislave

Hvala na ideji, ali nemam podatke nakon 2005. o DP-u po opštinama. Ali sam dodao grafikon o produktivnosti jer sam namerno izabrao 1981. godinu kada je produktivnost bila najveća.

Srđane
U tvom selu se nalazi Kostolac, tako da su podaci OK.

08. 02. 2010. u 14:23
Autor: Tomislav

Bila bi zanimljiva analiza produktivnosti po radniku u periodu 1970-2009, (izvinjavam se ako je nesto slicno vec obradjeno ranije ). Pošto sam siguran da 30% radnika u industriji, u preduzećima koja nisu privatizovana ( npr. FAP, ili doskora Zastava, Ikarbus i sl.)dolazi na posao da se ugreje i popije čašicu sa kolegama. Pa direktori ovih crnih rupa nase privrede svoje menadzerske sposobnosti ne pokazuju u realnom poslovanju vec kroz dovijanje pred vladom kako bi iskamčili sredstva iz budzeta i podelili plate...tacnije trecine ili cetvrtine plata

07. 02. 2010. u 18:13
Autor: Срђан

Поткрала ти се грешка код мог села!