Interesovao me je odnos broja stanovnika i broja radnika u industriji i rudarstvu po opštinama kako bih potvrdio intuitivnu hipotezu da broj stanovnika raste ili se smanjuje u skladu sa brojem proizvodnih radnih mesta.
Prilažem podatke po okruzima i opštinama. Hipotezu nisam potvrdio jer postoji pozitivna, ali veoma slaba veza između upoređenih podataka (0,15-0,2). To znači da su kretanja stanovništva odredili drugi faktori poput:
- Migracije Srba sa Kosova i Metohije u Centralnu Srbiju, nezavisno od ekonomskih kretanja u njoj;
- Rast broja administrativnih i uslužnih radnih mesta u većim gradovima i različita dinamika u manjim opštinama;
- Priliv izbeglica i njihovo sticanje državljanstva Srbije u prethodnih 18 godina (koncentrisano u Vojvodini, Novom Sadu i mnogo manje u Centralnoj Srbiji);
Iz tabele o kretanju broja stanovnika i industrijskih radnika po okruzima vidi se da su rast broja stanovnika, pri ukupnom smanjivanju za 4,9%, imali Novi Sad, Beograd, Sremski i Raški okrug. Broj industrijskih radnika smanjen je za 48%, pri čemu su najveće smanjenje imali Jablanički (69,4%), Toplički (66,7%) i Zaječarski (65,4%) okrug. Pošto su ovo i najsiromašniji okruzi očigledno je da je oporavak nakon 2000. godine baziran na rastu uslužnog sektora povećao regionalne razlike u nivou razvijenosti. Najmanji pad broja industrijskih radnika imao je Braničevski okrug (10,3%) koje je istovremeno bio i okrug sa najvećim relativnim smanjenjem broja stanovnika.
Treću tabelu dodajem zbog (ne)mogućnosti istraživanja promena u produktivnosti rada u prerađivačkoj industriji po opštinama.
Kada bi imali izračunati društveni proizvod po opštinama u 2008. godini došli bi smo do interesantnih podataka o kretanju produktivnosti. Pri padu ukupne produktivnosti za 8% u 2008. u odnosu na 1981. godinu (usled sporijeg smanjivanja broja zaposlenih u odnosu na pad proizvodnje) imali bi smo opštine u rasponu od pada produktivnosti od 80% do njegovog povećanja 2 ili 3 puta. U zavisnosti od preduzeća koja u njima rade.
U periodu posmatranja 29 opština imalo je rast broja stanovnika, u tome 8 Beogradskih. Broj industrijskih radnika povećan je u 18 opština. U 69 opština broj industrijskih radnika je više nego prepolovljen dok je u 9 smanjen za više od tri četvrtine.
Dok sam ukucavao podatke iz 1981. godine neprestano mi je kroz glavu prolazila definicija “Srbija izvan AP”. Nisam rođen “u” već “izvan” nečega.