Mišljenja: Ekonomski odnosi sa inostranstvom



06.03.2010.

Koliki je robni izvoz Kine?


I podaci o makro kretanjima Kine u 2009. godini

Autor: Miroslav Zdravković

 Počeću od podnaslova. Nakon rasta BDP-a po stopi od 9,6% u 2008. godini, u 2009. godini Kina je ostvarila rast od 8,7%. MMF procenjuje da će u 2010. godini Kina imati rast BDP-a od 10%, a u 2011. godini od 9,7%.

 Rast dodate vrednosti u industriji izneo je 18,5% u decembru, a u 2009. godini izneo je 11%. Tabela prikazuje ostvaren rast u prethodne dve godine po sektorima industrijske proizvodnje, kao i dvogodišnji rast u odnosu na bazu u 2007. godini.

Državna preduzeća su u 2009. godini povećala proizvodnju za 6,9%, privatna za 18,7% a kolektivna za 10,2%.

Svi regioni su zabeležili rast industrijske proizvodnje u 2009. godini. Shanxi je u decembru imao rast od 40,5%, a Shanghai 23,9%, tako da su i oni izašli iz međugodišnjeg smanjenja proizvodnje i zabeležili su rast (2,5% i 3%, respektivno).

Ukupna potrošnja u maloprodaji potrošnih dobara, u periodu januar-novembar iznela je 12.534,3 milijardi juana (1.523 milijardi dolara), i bila je za 15,5% veća u odnosu na isti period 2008. godine. U novembru je bila veća za 17,5% u odnosu na novembar 2008. godine.

S obzirom na pad potrošačkih cena od 0,7%, realni rast lične potrošnje izneo je preko 18%.

Kina predstavlja ekstrem u svetskoj privredi usled veće vrednosti fiksnih investicija od nivoa lične potrošnje. U 2009. godini povećala je nivo investicione aktivnosti za 30,5% i premašila je vrednost investicija u SAD, sa realizovanih 2845 milijardi dolara.

 Iako su u celoj godini bile u proseku niže u odnosu na nivo u 2008. godini, cene u Kini poslednjih meseci su u porastu. Rast cena hrane najviše utiče na rast ukupnog nivoa cena.

 Da će postati vodeći svetski robni izvoznik, i da je to postala u 2009. godini, već sam pisao. Meni je pažnju privukao podataka da postoje sve veća odstupanja između vrednosti uvoza iz Kine, koje mi knjižimo, i registrovanog uvoza u Srbiju, koji knjiže kineski carinski organi. (Na uvoznoj strani postoji sve veća razlika između naših i kineskih podataka. Prema našim podacima, vrednost uvoza iznela je 782 miliona dolara u 2007. godini, 1.719 miliona dolara u 2008. godini i 1.208 miliona dolara u 2009. godini. Naši podaci su u 2007. godini bili 2,15 puta veći od kineskih, u 2008. godini 3,5 a u 2009. godini 3,9 puta - iz Srbija u brojevima).

Kada sam video koliko je velika razlika između podataka o uvozu SAD i izvozu iz Kine formirao sam tabelu sa uporednim podacima.

 

 Ovoliko velika odstupanja između registrovanog izvoza Kine i registrovanog uvoza navedenih zemalja ne mogu da se dovedu u vezu sa transportnim troškovima. Niti sa reeksportom preko Hong Konga.

I ovo me podseća na reviziju kineskih podataka o BDP-u naniže u skladu sa istraživanjem Svetske Banke o odnosima valuta prema kupovnoj snazi: prema IMF WEO-u do aprila 2008. godine Kina je bila dostigla 75-80% BDP-a SAD po kupovnoj snazi, da bi bila korigovana naniže na pedesetak procenata u skladu sa ovim istraživanjem. Kinu to ne dotiče. Dokle god ima nezaustavljivu ekonomsku ekspanziju.

 

 

 

Dodaj komentar

Dodaj komentar

This is a captcha-picture. It is used to prevent mass-access by robots. (see: www.captcha.net)
Unesite kod sa slike:
Vaše ime(*):
Elektronska pošta:
(neće biti objavljena na sajtu)
Komentar(*):
 

Pogledajte postojeće komentare

Pregled postojećih komentara

12. 03. 2010. u 18:07
Autor: Misa

I poreski rajevi doprinose razlici u statistici. Kina sigurno ne umanjuje svoj izvoz.

07. 03. 2010. u 12:31
Autor: Boki

Najveci broj "italijanske keramike" "italijanskih akumulatora i baterija" "nemackih guma" proizvodi se u kini zatim se izvozi u navedene zemlje gde se lepi robna marka i proizvod postaje evropski tako sto ima uvecanje vrednosti od 51% u odnosu na "sirovinu".Slicna "industrija" postoji i kod nas ali je sporadicna. Inace mozda ce vam biti interesantno da se continental gume "proizvode" na gore opisani nacin. Kinezi sa druge strane na izvezene kineske proizvode (zavisno od grane privrede) daju ogromne podsticaje i povracaje sredstava svojim fabrikama (za kineske proizvode prednost)pa drzava rigorozno kontrolise izvoz kao i sertifikacije i kategorizacije u zelji da smanji zloupotrebe. Ako je ovo a za ocekivati je osnov za njihove statistike ne cudi razlika u odnosu na podatke zemalja uvoznica.

06. 03. 2010. u 10:00
Autor: Darko

Barijera na kontroli kvaliteta koja bi bila "sto duza" vremenski lako bi resila neke probleme ..
Ima jos nekoliko nacina da se trgovinski odnosi sa Kinom dovedu u red.

Ima tu i caka sa kineskom robom koja ne dolazi iz carinskog podrucja Kine a uvoze je kineski drzavljani u Srbiju.

05. 03. 2010. u 19:59
Autor: Miroslav

HA,HA,HA...

Kinezi lažiraju svoje podatke o izvozu, rade na duple fakture.DŽajić je nekog invalida prodao na duplu fakturu, sad mi je jasno od koga je učio.Manji iznos na prvoj fakturi, veći iznos na drugoj fakturi.Doduše, i prvi i drugi iznos je veći (za tog invalida) od iznosa za koji je prodata železara u Smederevu.Možda bi najkompetentniji, a trenutno aktuelan, bivši ministar policije i premijer Žića mogao da nam da odgovor šta se dešava sa ovom razlikom u ceni, gde ona nestaje.

Ima logike da Kinezi svoje stvarno stanje žele da umanje, jer brate,pregaziše ceo svet.Strašno je i pogledati koliko ulažu u preradjivačku indusatriju.
Kada smo mi u pitanju, postoji mogućnost da carina ne prihvata cenu sa fakture, već da je samovoljno uvećava 2-3 puta.
Ako je moguće doći do podatka o plaćanju robe, znali bi smo ko ovde laže.

Još jednom napominjem, o novcu izmedju, prave informacije možete dobiti od Žiće ...