Mišljenja: Razno



09.03.2010.

Preterivanja



Autor: Miroslav Zdravković

Htedoh da stavim naslov «Spinovanja», ali me mrzi da tražim po rečnicima poreklo i značenje izraza.

Jedan od motiva portala bio je da ne budemo predmet manipulacije, već da uvek stavimo na sajt šta zaista i mislimo. Koliko smo u tome uspeli ne znam. Znam samo da je poslužio korisno da kada dobijem pitanja uputim na podatke i mišljenja.

Među mnoštvom preterivanja prilikom kreiranja vesti izdvojio bih dva: kako je korist koju smo imali od bezcarinskog pristupa tržištu EU iznela 2 milijarde evra i najnoviju najavu sajma automobila, kako za razliku od većine zemalja Srbija jedina ima rast prodaje automobila na početku ove godine.

Pri prosečnoj carinskoj stopi na uvoz u EU od oko 4% Srbija je trebalo da izveze na njeno tržište robe u vrednosti od 50 milijardi evra kako bi imala korist od 2 milijarde evra. Izvoz Srbije u EU, u periodu od 2001. do 2009. godine izneo je 21,2 milijarde evra, što daje moguću korist od oko 800 miliona evra. Ona je moguća jer je realizovana bila znatno niža zato što je izvoznicima često bilo jeftinije da plate carinu nego da dokazuju poreklo robe.

 

U istom periodu smo uvezli robe iz EU u vrednosti od 47,2 milijarde evra, ostvarivši pri tome deficit od 26 milijardi evra.

Pri tome ja nisam protiv odmrzavanja SSP-a, samo sam za korektno baratanje podacima. Tim pre jer smo imali asimetričan tretman: dok smo mogli da izvozimo bez plaćanja carine na uvoz smo naplaćivali pristojno visoke carine.

Najsvežiji primer je sajam automobila. Tačno je da je uvoz drumskih vozila bio veći u januaru u odnosu na isti mesec prošle godine za 3,3 miliona evra (porast sa 18 na 21,3 miliona evra), i da je iz domaće ponude verovatno povećana prodaja. Ali će već februarski podaci pokazati izuzetno veliki pad vrednosti jer je u februaru prošle godine uvoz izneo 79 miliona evra (stimulisanje uvoza umesto da su subvencije upotrebljene za pomoć domaćoj proizvodnji), dok ovogodišnji podaci o naplati PDV-a ukazuju na dalje smanjivanje uvoza, i verovatno plasman u vrednosti od 30-50 miliona evra.

Pri tome, nije tačno da je jedino u Srbiji povećana prodaja automobila. U gotovo svim zemljama je značajno povećana usled izuzetno niske osnovice u prvom tromesečju prošle godine. U gotovo sve ne pripada Srbija, uz zemlje Baltika, Ukrajinu, Rumuniju, Grčku...

 

Dodaj komentar

Dodaj komentar

This is a captcha-picture. It is used to prevent mass-access by robots. (see: www.captcha.net)
Unesite kod sa slike:
Vaše ime(*):
Elektronska pošta:
(neće biti objavljena na sajtu)
Komentar(*):
 

Pogledajte postojeće komentare

Pregled postojećih komentara

09. 03. 2010. u 21:52
Autor: Срђан Ђорђевић

Опет се све окрене на жене.
Схватам као нужност повезивање са Русијом и као потпуно ирационално је одмеравање руског капитала, ресурса и тржишта на лош начин. То је, готово исто као и предратно поистовећивање Совјетског Савеза са царском Русијом... То је сулудо. Као и прича са прљавим новцем. Глупо. Мени је новац исти. А гледао сам. Неке су новчанице офуцане, помало уфлекане, али су све готово исте. Верујем да нећкање око порела новца и ситуацији кад је недостатак исти од животног значаја, само по себи, злочин. Друга је ствар што код нас не постоји поштовње уговора. Зато, оправдање да је се криминалци понашају по истом обрасцу и у легалном сектору, доводи у сумњу ауторитет државе која се може, без приговора, оптужити за непридржавање уговорних обавеза.

P.S. Кад је већ константовано да сам сирома', гледам да увећам свој иметак женидбом :-)
У том, смислу, има и богатих рускиња, али где да их нађем? У Црној Гори?

09. 03. 2010. u 20:34
Autor: Miroslav

Kad sve uvozimo, mogli bi uvesti stotinak hiljada lepih ruskinja.Korist višestruka.

09. 03. 2010. u 20:15
Autor: Срђан Ђорђевић

Неожењене?! То је дискриминација. Оженио бих се ја, ал' ниједна неће поћи за мене. Кажу: сирома' си. Ваљда је то због пореског оптерећења...

09. 03. 2010. u 19:40
Autor: Miroslav

Ja čuo da popisuju i neoženjene iznad tridesete, valjda i njih oporezuju.

09. 03. 2010. u 19:20
Autor: Срђан Ђорђевић

Чуо сам да Диана жели да додатно (поред акциза) опорезује пољопривреднике?
Стварно сјајна идеја. Кажем да је најисплативије шуму засадити...

09. 03. 2010. u 18:42
Autor: Miroslav

Mile,
ekonomska elita je na Kopaoniku, Dinkić, djelić, vlahović, Pitić ...
Oni se zovu SES

Predlažem da se mi zoveemo NES (Nezavisni...)

Sastanak u Ostružnici, u kafani FK (Tamo je kafa 30 din).

Novinari bi nas prozvali odmah "ostružnička grupa", ukoliko ne bude dovoljno učesnika, mogli bi i u Ludoj Kući na Novom Beogradu. Tamo ima 2-3 stola, a gazda bi zvao turu.

09. 03. 2010. u 13:34
Autor: sasa milojevic

Nije, nije na odmet Mile.
Meni ova vasi i MIroslavova prepiska navuce osmeh na usta.

09. 03. 2010. u 02:29
Autor: Mile

Malo sala i poskocica nije na odmet. Pogotovu kada nam nista drugo nije preostalo.

09. 03. 2010. u 01:41
Autor: Срђан Ђорђевић

Јасно да ствари ваља називати правим именом али да постоји потреба да се један бави заврзламама таквих ликова?
Мени је довољно да се износе јасне чињенице а свако разуман ће схватити ко је вјера а ко невјера :-)
Неразумне је излишно за рукав вући!

09. 03. 2010. u 00:56
Autor: Mile

Hoces da kazes da ako ove nazovemo lazovima, vredjamo lazove?

08. 03. 2010. u 22:02
Autor: Miroslav Zdravkovic

Mile

Kao siromašni student, 1991-1995. godine, "gutao" sam knjige. Kako ne bi bukvalno bile i progutane, već malo i "sažvakane", zapisivao sam misli, aforizme...
Jedan od njih je glasio, parafraziram: pre nego što nekog nazovete psetom, razmislite da li pri tome ne vređate pse.

Molim bez grubih izraza.

08. 03. 2010. u 21:15
Autor: Mile

A i ti si Zdravkovicu poceo da preterujes. Trazis rec koja ce da bude neutralna. Sto ne upotrebis staru sprsku - lazu kao psi. Kako crno spinovanje. Lazovi.

08. 03. 2010. u 21:14
Autor: Срђан Ђорђевић

Паули принцип искључења. Два електрона, спинкао последњи степен слободе. Пошто су два степена слободе, посвећујем претходну реченицу Идолима. Ето, чак и у атомској физици се супростављају слобода и спин!
to spin - завртети.
Вртоглаво обасипање подацима без значаја за примаоце. Такође, под спиновањем се може сврстати и наглашавање споредних података. Стално враћање у прошлост, стално инсистиање на ревидирањем ставова који нису примарни или који су успостављени непосредним изјашњавањем гласача. Широка област, која представља основу психолошког ратовања...

Пример који си навео, није спин, то је безочна лаж. Спин би био претпостављање фрке са навијачима извештају ДРИ. Или кокаин, или позивање на Милошевића, Ђинђића, Коштуницу, позив на ревидирање става око рата у Босни или односа према КиМ (у крајњој линији Хаити, Афганистан или рупа на Месецу).

Уопште узевши, све осим тема које брину становништво, а то су: незапосленост, корупција и сиромаштво, представља спиновање. Теоријски, када би се те фалш теме разматрале кроз призму интересовања гласача (незап, коруп, сиром), онда би то био конструктиван приступ решавања проблема...

Ова страна је према томе, контратег спиновању.